无障碍链接

中国时间: 15:21 2016年12月10日星期六

Autizam i životna dob majke


Autizam i životna dob majke

Autizam i životna dob majke

<!-- IMAGE -->

Početkom veljače, ugledni medicinski časopis „The Lancet“ povukao je izvješće koje je povezivalo autizam s cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Autizam je vrlo složen poremećaj koji pogađa sposobnost neke osobe da komunicira i stupa u interakcije s drugima. O uzrocima autizma postoje mnoge teorije, od kojih je najnovija ona o dobi majke.

Mnoge žene znaju da trudnoća nakon četrdesete godine života nosi izvjestan rizik. Cherri Cary je bilo točno 40 kad je rodila sina: "Jedna od stvari o kojima smo brinuli bio je Downov sindrom. Druga – gubitak trudnoće." No, ona nikad nije mislila da bi njezina dob mogla povećati rizik od autizma za dijete. Kod njezinog sina Bena bio je dijagnosticiran autizam.

Znanstvenici Sveučilišta Californije pregledali su podatke o milijunima roditelja. Ustanovili su da je kod žena koje rode nakon četrdesete godine života gotovo dvostruko veći vjerojatnost da će dijete biti autistično nego kod žena mlađih od 25. No, povećanje rizika je relativno malo – samo pet posto od povećanog rizika se pripisuje dobi majke.

Studiju je vodila Janie Shelton: "Znamo da to jest faktor rizika, ali ne možemo pripisati povećanje broja slučajeva autizma trendu pomaka rađanja u kasnijoj životnoj dobi."

Za starije majke se zna da su suočene s povećanim rizikom da rode djecu s genetskim poremećajima, a smatra se da geni imaju ulogu u čitavom spektru autizma. To može uključivati i osobe s Aspergerovim sindromom koje su visoko funkcionalne.

"Imam jednog rođaka s Aspergerovim sindromom i bratića s autizmom," kaže Erica Romano, koja ima troje djece s autizmom.

Kalifornijski znanstvenici kažu da dob majke nije jedini rizični faktor. Studija je pokazala da i dob oca može imati ulogu premda nije toliko značajna kao majčina.

Sudeći po podacima, autizam je u porastu u većem dijelu svijeta. Prema američkom Nacionalnom centru za kontrolu bolesti, broj djece s autizmom u Sjedinjenim Državama se više nego udvostručio između 2002. i 2006. Svako stoto dijete ima neki oblik autizma.

Neki znanstvenici osporavaju tako nagli skok u brojkama. Antropolog Richard Grinker o tome je napisao i knjigu: "Ne možete stvarno usporediti današnje brojke s onima od prije deset, dvadeset godina. To su kruške i jabuke. Koncept autizma bio je vrlo različit u prošlosti."

Roditelji i liječnici sada su mnogo svjesniji autizma, što dovodi do ranijih dijagnoza. A definicija autizma je proširena tako da se dijagnoza autizma postavlja kod osoba vrlo širokog spektra funkcioniranja.

Najnovija studija tvrdi da dob roditelja, sama po sebi, ne izaziva autizam, ali može biti rizičan faktor i jedan od djelića koji čine cjelinu autizma.

XS
SM
MD
LG